Thursday, June 9, 2011

Sidadania, Fuk Mean, ho Tetum...

Benvindu ba Maluk sira,

Hau contenti maluk sira iha tempo bele akompaina Blog ida ne'e tanba koalia buat diak ruma konaba isu importante nasional Timor Lorosae. Posting Reflesaun 20 de Maiu hetan reasaun makas mas la os konaba substansia maibe ba ataka karakter ka character assassination fali. Hanesan bai-bain subar iha anonimu nia kotuk para ema keta hare ho lalika hola responsabilidade. Iya dala rum a ita dehan la gentle. Ida be subar tiha ho hetan oportunidade trata ema fuik Los ne'e opportunista ka lae? Buat tolu mak hau hakarak koalia maka cidadania, Fuk mean, Lian Tetum.

1. Konstituisaun RDTL ho Lei no. 9/2002 la hate ten katak Timor Lorosae unika cidadania mas cidadaun nebe mak Timor oan sira hetan on a bele husik hela ninia cidadania TL bainhira sira hakarak. Se lae bele akumula dupla ka triplu sidadania. Tanba ne'e mak iha passports rua tolu ka liu. Konstituisaun nebe prepara hosi Assembleia Constituinte iha 2002 nebe autor Partidu Fretilin tanba sira mak maioria kuase absolutu. Ema barak usa fasilidade legal ida nee. Problema mosu bainhira Joao Mariano Saldanha (JMS)usa ema kontra liliu Bankada FRETILIN nebe foti iha Parlamentu Nasional haluha tiha sira mak autor Konstituisaun ho Lei no. 9/2002 nia. Depois mosu diskusaun vulgar iha Tatoli ho ohin lorin iha tan Odanmatan.Blogspot.com nebe badinas tebes tuir jsaldanha11.Blogspot.com. Mas Ida ne'e hanesan jogu politiku duke aspetu seriu ka credible seluk. Ataka governu, ataka asesor, ataka se deit mak halu servisu ba oin iha governu ne'e nia laran. Konsertesa iha frakesa iha area barak mas iha area ekonomia lamas tuir la hetan. Performansia phenomenal ekonomia TL ho kresimentu media double digit tinan hat nian laran hanesan rekor iha mundu. Ida ne'e rekoinesidu iha mundu ona. Iha aspetu balu hanesan desiquilibriu, Dili Centered Development, ho buat seluk tan hanesan agenda para atu hadia ho decentraliza atividade ekonomika ba distritu, sub-distritu ho suku sira. Maibe labele nega performansia ekonomia iha tinan hat nia laran ne'e. La os mos hanesan entre 2002 ho 2007 economy headed for crash iha tinan 2006. Hakarak hatene asesor makroekonomia see? Ho manan hira? Cek ho governu anterior..... Manan mungkin 5 kali lipat duke JMS hetan. Tanba sa? Tanba komprende ekonomia deit, la komprende politika kuandu buat rua kait ba malu ho pre kondis malu. Hatene ekonomia deit mak tur deit iha uma laran, hatene politika deit mak rungu ranga iha liur. Ekonomia ho politika tenki hasoru malu iha varanda para atu defini objectivu nasional duke baku malu iha liur ho baku computer mesak iha uma laran. Nee mak asesor makroekonomia ka ekonomia governu anterior la iha mas fiar tomak ba Malae. Malae manivela sala, ekonomia lao la los politika mos lao la los. No fim ekonomia crash ho hakfodak ita hotu iha lona okos....

2. Kulit Malae, laran Tetum. Sala, kulit Mateebian hun, laran Timor. Ba sira nebe hakerek Fuk mean ne'e la koinese Foho Lulik Matebian. Ka por konveniensia atu skor credit politika. maibe tama sala. Fuk mean sira hosi Matebian sorisorin iha Quelicai, Uatu-Lari, Baguia ne'e ho nia istoria rasik. Hosi Baguia mak hau seidauk hatene loloos, mas sira nebe tun mai Quelicai ho Uatu-Lari maka ne'e. Ida deit iha Matebian leten balu tun ba Abu ho Laisorulai (Quelicai), balu tun ba Laluwou (Uatu-Lari). Hosi ne'e balu tun mai Ira Lere ho balu tun mai Osobubu-Nunumalau ho Uatu Ita. Iha parte sira nee Fuk mean barak iha ne'e. Lena ho Buibela mos Fuk mean iha. Dala Ida tan, sala...sala... Kulit asli Timor, laran Timor, koala Makasae ho Naueti.

3. JMS hakarak ita hotu halu Tetum no 1, tuir mai Portugues, Ingles ho Bahasa. Buat rum a sala? La sala ida. Hau la presiza esplika naruk. Husu alin oan sira eskola primaria mos keta hakarak hanesan ne'e karik? Tetum no. 1. La os atu halakon sira seluk.

Mas usa fali passporte portugues? Oh, sira iha Timor tinan 450 nia laran. Pasaporte no 1 TL, 2 Portugues depois mak seluk. Hanesan ne'e mos lingua Tetum no 1, Portuguese 2 ho seluk tuir mai. Maun ho Abin Deputadu FRETILIN sira keta haluha tanba nain hira mak uluk desidi konaba cidadania ho lingua hotu iha Assembleia Konstituinte tanba nainhira mak maioria. Konsertesa 2007 Mai oin lae ona..... Lingua ita presiza mud a hanesam dulas bosok deit. La os atu halu lakon ida. Keta koalia barak, to'o haluha tiha katak iha Matebian Hun neba ne'e iha ema Fuk mean, la os misto.....