Wednesday, October 1, 2014

Obervasaun Eleisaun Parlamentar 2012:
Partidu Programa atu Promove Moris Diak Povu

Joao M. Saldanha, Ph.D
Presidenti Partidu Republikanu


Eleisaun Parlamentar 2012 sei domina hosi figura istoriku ho figura istoriku nebe reflete hosi votu bot ba CNRT ho FRETILIN. Fenomena eleitoral ne'e sei kontinua ba aban bainrua ka oinsa? Partidu istoriku FRETILIN hanesan hatete tiha ona katak eleitoradu stavel tiha ona iha 30% tuir rezultadu Eleisaun Parlamentar 2007 ho 2012. CNRT barak mak dehan depende ba figura istoriku. Bainhira figura istoriku sai hosi palku politiku tanba idade iha posibilidade katak votu CNRT sei tun. Maibe seidauk iha evidensia atu konfirma predisaun ida ne'e. Karik esperiensia PSD ho ASDT bele informa buat ruma ba ita. Bainhira fundador Mario Carrascalao la os ona Presidenti PSD, votu ba PSD tun ho la konsege liu barreira 3% iha 2012 kompara ho Eleisaun 2007 nebe PSD hetan kadeira 6. Nunee mos ASDT, bainhira sei lidera hosi nia fundador Avo Xavier hetan kadeira 5 iha Eleisaun 2007 mas bainhira Avo Xavier mate, ASDT la hetan  kadeira iha Parlamentu Nasional iha 2012 mesmu ke hetan suporta hosi Eis-Presidenti da Republica Jose Ramos-Horta ho nia familia. Pergunta bot maka ne'e, sera ke partidu sira nebe la iha figura istoriku ho la iha istoria bele sobrevive iha kontestu politiku Timor-Leste aban bainrua?

Hakerek ida ne'e analiza situasaun ida ne'e ho hatoo hanoin ruma oinsa sustenta demokrasia ba oin ho promove partidu baseia ba programa  atu promove paz ho moris diak (prosperidade) povu Timor-Leste. Iha kontestu ne'e ita sei diskuti Planu Estrategiku Dezenvolvimentu (PED) ho programa Partidu Republikanu ruma nebe hetan eskrutiniu publiku nia iha Eleisaun Parlamentar 2012.

Estrada Ba Los Mai Los

Programa partidu seidauk hetan atensaun hosi povu Timor-Leste. Tanba ne'e eskrutiniu (scrutiny) publiku ba programa partidu nia minimu liu. Amo Bispo Basilio mak husu esplikasaun konaba Estrada Ba Los Mai Los Partidu Republikanu (PR) nia iha TVTL 22 Juinu 2012. Mas bainhira autor telefone atu esplika programa nee, Bispo Basilio la foti. Nunee mos haruka mensagem esplika programa nee mos Amo Basilio la responde. Tanba ne'e ita dehan katak eskrutiniu ba programa partidu la seriu. Bispo Basilio hakarak hare estrada Dili - Aileu nebe 17 km sai pilotu ba Programa Estrada Ba Los Mai Los. Nunee mos nia husu programa ne'e aplika ba estrada Subao ne'e oinsa? Iha 23 Juinu uza kampaine iha Atsabe, hau klarifika programa ne'e mas TVTL la fo sai didiak. Realidade estrada iha Timor-Leste ne'e kleuk tun sae hela mesmu rai tetuk (Manatutu - Laleia) at liu tan iha foho lolon sira. Tanba sa? Estrada sira nebe uluk kee ho liman deit iha tempu Japones ho Portugues la hetan ajustamentu iha tempu Indonesia. Estrada ne'e dada ba hetan fatuk bot ida fo volta, hetan foho kiik ida fo volta mos, at liu tan iha foho lolon fo volta hanesan supermi (Balibar, Same, ho fatin seluk tan). Estrada sira ne'e la dura, kualidade mos at, ho oho ema mos barak ona tamba asidenti barak. Kruz hira mak iha estrada ninin sira iha Timor laran ne'e? Amo Bispo Basilio bele konta deit hosi Baucau mai iha Dili. Ida ne'e seidauk konta ho kareta hira mak baku fila ho at.

Resposta didiak ba Amo Basilio nia pergunta maka ne'e. Iha proposta nebe ami prepara ba Programa MCC Amerika iha 2009,  atu halu ajustamentu ba estrada hotu hodi minimiza volta sira nebe la presiza ne'e. La os atu halu auto estrada nebe seidauk tempu. Ba Aileu agora presiza oras ida resin. Se iha dalan, balun kabem bot (muta) bele to'o oras rua. Ita bele hamenus tempu hodi reajusta dalan Dili - Aileu.  Duke liu hosi Dare ho Balibar, ita oiu hosi fali Komoro mota ibun sae ba Konching ho halu ponte liu mota. Depois dada los ba Aileu. Nunee hosi Dili ba Aileu tempu bele hamenus ba minutu 45 duke agora oras ida resin, kareta barak maka baku fila, kareta barak mak xoke malu, ho ema mate ho kanek hira tina tinan. Oinsa estrada ba los mai los iha Subao? Ita dada ponte liu tasi laran hosi Subao kiik ba iha inur antes tama Obratu (Manatutu). Duke liu hosi foho lolon ho Beheda nebe kareta bele xoke malu, monu, ho ema mate ho kanek tina tinan. Iha 2009, hau lori Amerikanu sira nebe servisu ba MCC hosi Washington, DC, Amerika ba Subao ho hatete ba sira atu dada ponte hosi Subao kiik liu tasi laran ba iha inur antes Obratu. Sira nia resposta bele mas karu. Tim MCC Timor-Leste mos fo hanoin konaba halu ponte hosi tasi laran hosi Dair, Maubara ba iha Loes.

Ami dehan ba sira katak ida ne'e sei fasilita ema desloka lais liu, hamenus ema mate, ho mos iha valor turistiku. Povu Timor-Leste sei apresia tebes obra ida nee. Tanba sae kareta hare tasi ho foho lolon. Nunee mos halu ponte ne'e sei fo mos insentivu atu dada los estrada Dili-Baucau sei hamenus tempu. Nunee mos sei fo hanoin atu reabilita Aeroportu Baucau hodi uza ba servisu internasional. Duke agora husik hela deit.   Estrada Komoro -Konching - Aileu mos ami halu survey hamutuk konsultan Frances ida nebe ajuda prepara proposta Timor-Leste nia ba MCC ho Administrador Distritu Dili momentu neba Ruben de Carvalho. Konaba Fatu Ahi nebe halu kareta monu bebeik desde tempu Portugues to'o ukun an ita bele halu tunnel (terowongan). Sekretariu Estadu Virgilio Smith (Kranik) mos uluk monu iha neba, sorti nia vida naruk be la mate deit. Peritu estrada Indianu, K Mandal nebe ami kontratu ajuda halu proposta ba MCC dehan tunnel Fatu Ahi sei gasta osan tokon $40 (juta). Tanba ne'e la os tempu kampaine mak koalia programa sira ne'e maibe iha tiha ona programa antes. Tempu kampaine apresenta fali deit ba povu se hetan fiar karik ita bele realiza programa sira ne'e neneik mas bebeik. Infelizmente seidauk mas Partidu Republikanu sei koalia nafatin atu programa sira ne'e bele realiza aban bainrua.

Eleisaun sira ba kotuk iha Timor-Leste, eleitoradu seidauk hare ba programa politiku partidu sira nia. La iha NGO, grupu professional ho komunidade sira husu esplikasaun konaba programa partidu politiku nia. Nunee mos la iha esforsu atu rona esplikasaun hosi partidu bainhira partidu politiku responde ba eskrutiniu hosi publiku. Klimatika ida ne'e presiza hadia ho atitude sira ne'e sai desafiu ba partidu politiku sira.


Partidu Programa

Kualidade kampaine ho kualidade governasaun determina hosi kualidade programa ho kualidade lideransa partidu nia nebe liu ona eskrutiniu eleitoradu iha eleisaun parlamentar. Tanba nee partidu ka koligasaun partidu presiza fo sai programa antes (jauh jauh hari) para eleitoradu hetan asesu ho halu eskrutiniu. Partidu ho koligasaun partidu 21 nebe partisipa iha Eleisaun Parlamentar 2012, CNRT ho PR deit maka publika sai Programa 2012 - 2017 antes tama ba kampaine eleitoral. Kontestante seluk kampaine to'o klaran ona mak fo sai programa.

Desafiu bot ba partidu hotu, inklui mos PR nebe autor lidera maka oinsa atu dudu programa ba oin atu sai isu sentral kampaine eleitoral. Partidu kiik sira tenki halakon lia anin (stereotype) katak hari partidu atu buka subsidiu governu. Tanba ne'e, pertinenti tebes reforma lei partidu politiku, lei eleitoral, ho lei sira seluk nebe relevante atu limita numeru partidu ho loke dalan ba partidu ho programa diak. Apetite (kan) ba politika makas iha Timor-Leste nebe hatudu hosi partidu barak. Ida ne'e, hatete mai ita katak partidu bot ka kiik sira nebe iha ona seidauk responde ba iha mehi nebe Timor oan barak nia. Tanba ne'e, mosu partidu tan atu kompete to'o iha mehi neba mesmu ke posibilidade atu hetan suporta publiku kiik ka remotu.

Desafiu ida tan maka oinsa atrai ema kompetenti ho kapasidade finansial nebe stabil ona atu fokus ba halao politika hodi hadia povu nia moris, la os halao politika atu buka moris.  Ho situasaun Timor-Leste nebe foin sai hosi konflitu liliu ninia demokrasia nebe sei nurak presiza tempu atu to'o iha neba. Maibe la iha razaun atu hein tempu oportunu maka loke partidu baseia ba programa. Agora bele komesa ona ho neneik sei ba to'o iha neba.

Ba Partidu Republikanu, maluk barak mak hatete atu para deit ka ba hamutuk ho partidu seluk, liliu stereotype nebe hatete lideransa PR autonomista ho isu negativu sira seluk tan. Ideia sira ne'e diak ho stereotype asasina karakter tenki enfrenta. La os buka diak deit ka buka aman (safe) deit. Povu Timor-Leste presiza partidu ho programa diak  atu dinamiza vida politika ho muda povu Timor-Leste ba  moris diak bainhira hetan fiar povu nia. Bainhira harii PR, fundador sira hakarak partidu nee baseia ba programa. La os hari partidu atu sai bot ka atu buka osan sai riku. Ita respeita partidu istoriku ho figura istoriku sira maibe ita hakarak atu lori Timor-Leste ba paz ho moris diak (prosperidade). Ida nee mak vizaun ho misaun PR nia. PR moris atu intervem iha debate konaba asuntu bot nasaun nia nebe relevante ho vizaun ho misaun partidu nia ne'e. Tanba ne'e, mesmu ke seidauk hetan konfiansa povu nia, PR kontinua halao misaun importante ida ne'e. Ita hatene katak rekoinesimentu ho apoiu povu nia la os instant (mendadak) mas sei lori tempu. Tanba ne'e, lideransa PR tenki iha komitmen ho koragem atu kompete baseia ba programa  mesmu ke situasaun politika seidauk favorese. Ita fiar katak situasuan politika ida ne'e sei muda mesmu ke naruk. Mas bainhira muda, povu iha ona alternativu. Tanba ne'e mak Partidu Republikanu oferese alternativu nebe baseia ba programa hanesan dudu lian Tetun sai lian ofisial no. 1, reajusta ho revolusiona estrada Timor-Leste ba los mai los atu sai abut ba dezenvolvimentu Timor-Leste, dezenvolve industria ho komersiu atu diversifika ekonomia Timor-Leste ho loke servisu ho hasae rendimentu nasaun nia.  Ita lalika nakdedar (silau) ho partidu bot sira nebe baseia ba istoria ho figura istoriku mesmu ke ita respeita nafatin sira. Tanba ne'e Partidu Republikanu simu desafiu sira ne'e ho laran luak. Partidu tenki hakiak hosi kiik mak bot, la os bot kedas nebe artifisial ho bele monu lalais liliu bainhira fundador mate.

Planu Estrategiku Dezenvolvimentu

Desafiu nasional Timor-Leste tinan lima mai ne'e mak ema kiak sei barak, uza orsamentu estadu la efisienti, infrastrutura dalan ho be mos nebe at, asesu ba edukasaun ho saude minimu, investimentu (domestiku ho estrangeiru) minimu, ho dependensia kuase total (95%) ba iha reseita minarai. Tanba ne'e, bainhira partidu sira nebe hetan fiar povu nia buka resolve problema sira ne'e, partidu sira nebe la tama iha Parlamentu Nasional hanesan Partidu Republikanu fo alternativu. Ita presiza kordena atu hamosu alternativu ba partidu iha governu ka ba partidu iha opozisaun. Votu 21% (96,000) nebe eleitoradu fo ba partidu sira nebe la tama Parlamentu Nasional labele husik atu monu ba rai deit.

Iha kontestu ida ne'e mak mai ita hare Planu Estrategiku Dezenvolvimentu (PED) nebe governu foun mai atu implementa. PED iha objetivu atu transforma Timor-Leste ba nasaun ida ho rendimentu mediu altu (upper middle income country), populasaun nebe edukadu, saudavel, ho seguru iha tinan ruanulu nia laran. Nunee mos dezenvolvimentu infrastrutura (estrada, be mos, portu, aeroportu, ho telekomunikasaun), ho dezenvolvimentu sector produtivu (agrikultura, minarai ho gas, ho turismo). Dezenvolvimentu setor sira ne'e halao ho aliserse quadru instituisaun nebe efektivu ho base makroekonomika ida nebe forti (PED 2011 - 2030, 2011).

Vizaun tinan 20 PED ne'e diak ona maibe presiza tradusaun ho implementasaun tinan lima-lima nia nebe klaru. Ida ne'e mak desafiu bot ba implmentasaun PED tanba hare hosi esperiensia tinan lima liu ba, ligasaun planu tinan lima ho planu anual seidauk paz. Nunee mos ligasaun prioridade tina-tinan ho alokasaun orsamentu ho esforsu nasional nebe la kondiz ho prioridade sira ne'e. Desafiu ida ne'e presiza responde ho kompetensia iha area planeamentu ho implementasaun nebe efisienti ho kompetenti. Tanba hakarak implementa PED ne'e, governu nebe sei forma hosi Koligasaun Partidu CNRT, PD ho FRENTI Mudansa presiza koloka ema kompetenti atu komesa implementa PED iha tinan lima mai ne'e atu baseia esforsu, prioridade, ho alokasaun orsamentu nebe responde ba iha nesesidade tinan lima mai ne'e. Ho GDP per kapita $830 tuir Konta Nasional foun  (National Account 2011), iha posibilidade katak rendimentu mediu aas Timor-Leste nia bele realiza antes de 2030 tanba PED planeia ho GDP per kapita $620 nebe kiik liu. Se partidu tolu ne'e bele asegura estabilidade politika liu hosi servisu diak ho opozisaun ho instituisaun sobeanu estadu sira diak, rekursu humanu kompetenti bele mobiliza hotu atu servisu hamutuk realiza mehi nasaun tuir PED ne'e. Koligasaun foun ne'e se konsege dada rekursu humanu kompetenti Timor oan hotu nebe kompromete atu servisu makas atu atingi PED sem hare ba iha kor politika sei iha vantagem makas tebes atu to'o lalais ba mehi ida ne'e. Apontamentu politiku nebe kompetenti kombina ho apontamentu tekniku nebe la sala sei iha oportunidade atu realiza mehi PED.

AMP tinan liu ba hari ho fragmentasaun iha koligasaun nia laran kompara ho koligasaun foun nebe sei forma tanba partidu mais votadu CNRT maka lidera ho kadeira iha Parlamentu Nasional nebe bot kompara ho formasaun AMP iha 2007. Tanba ne'e rekrutamentu membru governu, CNRT sei dikte barak kompara ho formasaun iha 2007 nebe membru koligasaun buka kaer pasta ministeriu sira nebe importante ho kritiku mas ho kapasidade teknika nebe limitadu. Ita hein oportunidade ida ne'e, CNRT sei uza didiak atu mobiliza rekursu humanu sira hotu hosi koligasaun, partidu sira nebe la tama parlamentu, ho independenti sira.

Tinan lima mai, area kritiku maka uza orsamentu estadu nebe efisienti atu treina ema, hari infrastrutura liliu estrada, reforma institusional atu hari base ekonomia, sosial ho politika nebe forti. Nunee bainhira ramata mandatu, kondisaun oportunu ona ba iha investimentu privadu suli mai Timor-Leste. Nunee neneik ita ses an hosi dependensia makas ba osan minarai ho gas. Iha area orsamentu estadu, seidauk iha efisiensia, liliu orsamentu kapital nebe mark up cost barak liu. Orsamentu rekorenti mos sei kuak barak nebe kontribui ba iha inefisiensia orsamentu estadu nebe bot. Presiza siklu orsamentu rua ka tolu atu reforma inefisiensia ida ne'e ho muda osan sira nebe hosi rekorenti inefisienti ba orsamentu kapital mas efisienti atu hadia infrastrutura, eskola,mklinika etc. Nunee ita bele hamenus kiak ka mukit nebe barak, desikilibriu sidade ho foho, ho fahe rezultadu dezenvolvimentu Timor-Leste nia ba ema barak duke ba ema oituan deit iha sidade ka grupu ba deit.

1 comment:

  1. Howdy! This is my first visit to your blog! We are a team of
    volunteers and starting a new project in a community in
    the same niche.
    presiden baru
    Your blog provided us useful
    information to work on. You have done a marvellous job!

    ReplyDelete